Prašume Republike Srpske

Pod prašumama se smatraju šume koje su sačinjene od stabala različite veličine i starosti a koje su nastale i razvijale se prirodnim putem, bez ljudskog uticaja. U njima se odvijaju prirodni procesi  počevši od klijanja pa sve do prirodnog odumiranja stabala i procesa koji slijede poslije.

Svaki član prašume ima svoju ulogu te na taj način doprinosi ravnoteži sistema. Odumiruća i umrla stabla su neizostavne komponente prašumskih ekosistema. Stabla u procesu odumiranja i razgradnje omogućavaju život mnogobrojnim životinjama i biljkama. 

Klijanci smrče (foto: J. Brujić)

O značaju i namjeni prašuma u Šumarskom listu, 1948. godine Šafar ističe sljedeće: „Sačuvajmo dijelove prašume, ostavimo ih kasnijim pokoljenjima, one će njima, a i nama još poslužiti za proučavanje prirodnog sastava strukture, vrste drveća i ostale flore i za iznalaženje boljih načina podmlađivanja. U njima ćemo dobiti inspiraciju za bolje uzgajanje privrednih šuma. Izdvojene takve šume služiće i kao nacionalni parkovi odnosno kao turistički, planinarski i floristički objekti. One će služiti i stranim istraživačima prirodnih oblika šuma.“.

U Bosni i Hercegovini početkom dvadesetog vijeka više od polovine svih šuma činile su prašume. Čovjek je eksploatacijom šuma i prevođenjem prašuma u privredne oblike vrlo brzo sveo prašume na samo mali dio površine koje su zauzimale. U Republici Srpskoj ostale su sačuvane tri prašume koje su daleko poznate: „Perućica“, „Janj“ i „Lom“. Dominantne vrste u prašumama su bukva, jela te smrča. Nizijske šume hrastova prašumskog karaktera su iščezle pod antropogenim uticajem.

Prašuma Perućica (1.434 ha) je jedna od najvećih i najbolje očuvanih prašuma u Evropi. Prostire se u okviru Nacionalnog parka Sutjeska preko južnih Dinarida u jugoistočnom dijelu Republike Srpske. Njene prirodne granice čine Maglić na jugoistoku, klisura Sutjeske na zapadu, grebeni Prijevor (1645 m)  i Ploča (1407 m) na jugu i jugozapadu, na sjeveru kraška visoravan Sniježnica (1804 m) dok se na sjeverozapadu nalazi oštri greben Skakavac (1266 m). Prašuma obuhvata cjelokupan sliv rijeke Perućice. Po morfologiji pomenuti prostor predstavlja prirodni lijevak koji se naglo sužava približavajući se ušću Perućice u Sutjesku. Prašuma Perućica je 1952. godine stavljena pod zaštitu u svrhu naučnog istraživanja i zaštite, da bi se 1954. godine proglašena kao prirodni rezervat.

Perućica (foto: J. Brujić)

Prašuma Janj se nalazi u zapadnom dijelu Republike Srpske na teritoriji opštine Šipovo na zapadnim padinama masiva Stolovaš. Dijapazon variranja nadomrske visine je između 1.180 i 1.510 metara. Jezgro prašume čini površina od 57,2 ha. Površina omotača, koja okružuje jezgro(strogi dio rezervata), iznosi 237,0 ha i površina neproduktivnog dijela (put) 0,8 ha. Janj ima ukupnu površinu 295,0 ha. Pripada gospodarskoj jedinici Gornji Janj, šumskoprivredno područje-Šipovsko.  Prašumski rezervat Janj je stavljen pod zaštitu 1954. godine namijenjen kao objekat za naučna istraživanja, ali i kao prirodna rijetkost privlačna za posjetioce.

Janj (foto: J. Brujić)

Prašuma Lom se takođe nalazi u zapadnom dijelu Republike Srpske na planinskom  masivu Klekovače, odnosno grebenu planine Lom sa visinskom amplitudom od 1250 do 1522 metara nadmorske visine. Pripada gospodarskoj jedinici Lom-Klekovača šumskoprivrednog područja Petrovačkog. Površina prašume Lom iznosi 297,7 ha i u njoj nisu izdvajane zone. Prašumski rezervat Lom je zaštićen od 1956. godine kao strogi prirodni rezervat koji služi za naučna istraživanja. 

Lom (foto: J. Brujić)

Sve naše pomenute prašume se odlikuju interesantnim biljnim i životinjskim vrstama, očuvanim šumskim fitocenozama, prelijepim pejzažima, izvorima i vodotocima iznimne čistoće čiju vrijednost ne treba umanjivati niti ugrožavati na bilo koji način. Naše prašume su ekosistemi u kojima se procesi odvijaju bez ometanja te kao takve imaju veliki značaj u nauci. One predstavljaju stabilne ekosisteme te su utočište brojnim vrstama.

Perućica (foto: J. Brujić)

Više informacija na: Fondeko svijet

Autor teksta: Biljana Kuridža.