Dendronovosti u Banjaluci

U tekstu predstavljamo tri vrste koje su nedavno zabilježene u Banjaluci. Izgled, ekologija i porijeklo čine ove tri vrste veoma interesantnim dodatkom spisku vrsta koje se gaje u kontinentalnim krajevima. Svakako će biti interesantno pratiti kako će se vrste nositi sa uslovima banjalučke klime.

Erythrostemon gilliesii (Hook.) Klotzsch

Sinonimi za ovu vrstu su poznatiji: Caesalpinia gilliesii i Poinciana gilliesii. Pripada podfamiliji Caesalpinioideae, u velikoj porodici Fabaceae (mahunarke).

Erythrostemon gilliesii – list (foto: D. Koljanin)

Domaći naziv za ovu egzotu je žuta rajska ptica, što potiče od engleskog naziva „yellow bird of paradise“. Inspiracija za ovo ime dolazi od upečatljivog izgleda cvjetova. Primjerak ove vrste je pronađen u ulici Bulevar vojvode Stepe Stepanovića, u privatnom dvorištu, gdje cvjeta i plodonosi. Od prirode je rasprostranjena u Argentini, Urugvaju i Čileu. Vrsta je otporna na sušu i osjetljiva na hladnoću. Prema nekim podacima strada na -12 °C zbog čega se češće gaji u toplijim krajevima. Njeno prisustvo u Banjaluci je novost vrijedna pažnje. U prirodi doseže visinu do 5 metara. Listovi su naizmjenični, složeni, dvostruko parno perasti, oko 20 cm dugi. Listići su oko 8 mm dugi, duguljasti, goli.

Cvjetovi su brojni, složeni u cvasti. Latica je pet i žute su boje. Prašnika je 10, crvene su boje i višestruko su duži od kruničnih listića – tako dugi i jarko obojeni prašnici upravo i čine ovu vrstu veoma upečatljivom. Plod je spljoštena mahuna duga do 10 cm i široka do 2 cm. Sjemenke izazivaju opasne simptome ukoliko se, nedajbože, pojedu.


Erythrostemon gilliesii – cvijet (foto: D. Koljanin)

Primjerak je uočio Jugoslav Brujić 5.9.2019.

Akebia quinata (Houtt.) Decne

Sinonim Rajania quinata Houtt. Na srpskom nema poseban naziv već se koristi naučni naziv roda – akebija. Epitet vrste od latinskog quintus, -a, -um = pet, zbog pet liski složenog lista. Jedini je predstavnik porodice Lardizabalaceae u dendroflori kod nas.

Ova listopadna lijana dolazi sa Dalekog istoka. Prirodno je rasprostranjena u Kini, Japanu i Koreji. Ova vrsta u mnogim zemljama ima status invazivne vrste gdje veoma brzo i efikasno osvaja nove prostore i istiskuje ostale vrste sa staništa. Svoje mjesto je našla i u Banjaluci, kraj Vrbasa, ispod Starčevice. Posađena je uz ogradu na koju se naslanja i svojim neobičnim izgledom listova privlači poglede.

Vrsta doseže dužinu i do deset metara. Listovi su na dugim peteljkama, spiralno raspoređeni, sastavljeni od pet golih prstasto raspoređenih ovalnih liski cijelog ili veoma blago usječenog ruba. Mlade grančice su brojne, vitke, u početku zelenkaste, a kasnije dobijaju ljubičastosmeđu boju.


Akebia quinata – habitus (foto: D. Koljanin)

Cvjetovi ove vrste su veoma interesantna pojava. Oni su sitni i brojni, ljubičasti, spojeni u male grozdove, veoma upečatljivog izgleda. Cvjeta početkom proljeća. Plod je višesjemena pucajuća bobica, svjetloljubičaste boje, dužine do 10 cm.

Vrsta je otporna na niske temperature. Tamo gdje su blage zime ponaša se kao zimzelena biljka. Plodove još nismo zabilježili. Možda će u proljeće svjetlo dana ugledati i cvjetovi, sasvim novi za Banjaluku.

Primjerak je uočio Dragan Koljanin, 7.9.2020.

Cornus kousa F.Buerger ex Hance

Sinonimi za ovu vrstu su: Benthamia kousa (F. Buerger ex Hance) Nakai i Cynoxylon kousa (F. Buerger ex Hance) Nakai. Pripada porodici Cornaceae.

Naš naziv koji se sreće za ovu vrstu je nastao iz kombinacije naziva za rod i areala ove vrste – japanski dren. Inače, od prirode je rasprostranjena u Koreji, Kini i Japanu. Vrsta je posađena iza Pravnog fakulteta u Banjaluci.

Cornus kousa je nisko drvo koje naraste do desetak metara. Kultivari ove vrste su brojni. Listovi su naspramni, prosti, široko eliptični, dugi 5-10 cm, na rubovima dlakavi. U jesen poprime crvenu boju. Cvjetovi su dvopolni, sitni, zelenkastožuti, okruženi bijelim, oko 3-5 cm dugim pricvjetnim listovima (braktejama) koji su na vrhu ušiljeni, koji daju ovoj vrsti veoma upečatljiv izgled. Cvjeta u maju i junu. Plodovi su okruglaste bobice, velike 2-3 cm, koje dozrijevaju u oktobru. Zreli plodovi nalikuju plodu jagode.

Cornus kousa – cvijet (foto: J. Brujić)

Prvi primjerak u Banjaluci uočio je Jugoslav Brujić 1.6.2020. Odranije je poznata iz okoline (Šušnjari), kao i iz cvjećara i izložbi cvijeća.

Više informacija na linku.

Tekst pripremili: Brujić Jugoslav i Koljanin Dragan.