U Srednjoj Americi, na jugoistoku Karipskog mora, na južnom kraju lanca ostrva Grenadini, nalazi se ostrvo – ostatak ugašenih vulkana, svijetu poznato kao „Ostrvo začina“. Sa još nekoliko manjih, ovo ostrvo teritorijalno čini državu Grenadu, u kojoj, na površini od 348,5 km², živi oko 112 000 ljudi.

Prije Kolumbovih putovanja, Grenadu su naseljavali autohtoni narodi Južne Amerike. Kolumbo ju je prvi put ugledao prilikom svog trećeg putovanja (1498. godine). Vijek i po nizali su se neuspješni pokušaji Evropljana da je osvoje. To im je, na kraju, ipak pošlo za rukom, i to prvo Francuzima (1649. godine), koji su je kasnije (1763. godine) sporazumno dali Britancima. Grenada je postala nezavisna tek 1974. godine, zbacivši britansku vladu, ali zadržavši kraljicu kao monarha.

Za vrijeme francuske i britanske kolonizacije, na ostrvu su radili afrički robovi, najviše na plantažama šećerne trske i indiga. Kako se privreda Grenade razvijala, sve više i više afričkih robova nasilno je prevoženo na ostrvo. Danas je službeni jezik Grenade engleski, a najraširenija vjera je hrišćanstvo. Iako je zemlja prilično nerazvijena, turizam se ubrzano razvija, zahvaljujući egzotičnoj prirodi, plažama i vodopadima, te tropskoj klimi.

Privreda ove karipske države se, pored turizma, zasniva na poljoprivredi. Grenada je izvoznik nekoliko različitih začina (kakao, cimet), ali prije svega muškatnog oraščića i muškata, čiji simbol se čak nalazi i na nacionalnoj zastavi.

Zvijezde na zastavi simbolizuju pokrajine ove zemlje (šest malih ostrva i jedno veliko), a crvena, žuta i zelena boja, simbol su panafričke ideologije, koja i te kako živi u ovoj zemlji. Dokaz tome je činjenica da je 80% živog stanovništva potomstvo porobljenih Afrikanaca. U lijevom zelenom trouglu na zastavi je i tema ovog teksta, a to je plod drveta muškatnog oraščića, koje čini ubjedljivo najveće plantaže ove zemlje.

Međutim, iako ga Grenađani sa ponosom ističu na državnoj zastavi, muškatni oraščić uopšte nije autohtono drvo Grenade. Njegov prirodni areal je zapravo na Molučkim ostrvima u Indoneziji.

Pitate se otkud onda u Grenadi?

Odgovor se krije u ne tako davnoj 1843. godini, kad je za vrijeme britanske vladavine na ovo ostrvo usputno pristao jedan trgovački brod koji je iz Indije plovio za Englesku. Na tom brodu se našlo nekoliko sadnica muškatnog oraščića, koje su moreplovci tom prilikom ostavili Grenađanima. Vjerovatno se nije moglo ni slutiti da je tih nekoliko sadnica nepoznatog drveta početak moćne industrije muškatnog oraščića u Grenadi, koja danas daje skoro 40% svjetskog godišnjeg uroda…

Muškatni oraščić(Myristica fragrans) je zimzeleno dvodomo drvo iz porodice Myristicaceae (red Magnoliales), koje naraste 5-15 m, ali može dostići i 30 m visine. Endem je ostrva Banda u Indoneziji.

Ima proste, naizmjenične, kožaste listove, cijelog oboda.

Cvjetovi ovog drveta su zvonasti, svijetložuti, pomalo voštani i mesnati. Stablo muškatnog oraščića svake godine daje 1500-2000 glatkih žutih plodova veličine breskve, jajasto-kruškolikog oblika, obavijenih mesnatim mezokarpom. Kada plod sazri, mezokarp se uzdužno dijeli na dvije polovine, nakon čega proviri krupna sjajna sjemenka, obavijena crvenim arilusom.

Sjemenke i arilusi se nakon razdvajanja suše nekoliko sedmica. Kad se osuše, sjemenke se odvajaju od omotača i, cijele ili mljevene, koriste se kao začin muškatni oraščić. A od sušenog arilusa dobija se začin muškat.

Poljoprivreda Grenade, a posebno industrija muškatnog oraščića, pretrpjela je ozbiljne gubitke 2004. godine, kad je nakon 49 godina bez uragana, ostrvo pogodio snažan uragan; sličan njemu ponovio se i 2005. godine. Međutim, očekuje se da će se industrija postepeno obnavljati, kako nova stabla muškatnog oraščića sazrijevaju.

Tekst: Jovana Moravac