Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa (RZZKIPN) uz podršku devet partnerskih organizacija već punu godinu uspješno implementira projekat „Podrška in situ restauraciji i konzervaciji najstarije evropske vrste drveća – Pančićeva omorika (Picea omorika)“. Tačno prije godinu dana, kada je projekat i odobren od strane švajcarske fondacije „Franklinia“, najvrjednija staništa Pančićeve omorike su bila pogođena jakim požarima. Prema dosadašnjim naučnim saznanjima Pančićka je „vrsta katastrofe“, što znači da uspijeva da opstane samo na ekstremnim staništima gdje drugim, konkurentskim vrstama drveća ponestaje snage za obnovu i razvoj. Iako je bilo strašno gledati kako u plamenu nestaju predivna staništa omorike nadamo se da će kataklizmični uslovi koji su nastali nakon požara stvoriti optimalne stanišne preduslove za prirodnu obnovu Pančićeve omorike.

U dva navrata krajem 2021. godine projektni tim, na čelu sa ekspertima Milanom Matarugom i Đorđijem Milanovićem, je obišao odabrane sastojine Pančićeve omorike i postavio 7 oglednih ploha (po dvije ogledne plohe u okolini Višegrada na lokalitetima Gostilja i Veliki Stolac; dvije ogledne plohe u okolini Rogatice, lokalitet Tesla; jedna ogledna ploha u NP „Tara“, Bajina Bašta, na lokalitetu Trenice). Postavljeni instrumenti imaju cilj da mjere temperaturu i vlažnost zemljišta i vazduha. Pored toga pri svakom terenskom obilasku prebrojano je i opisano stanje vegetacije, stabala i podmlatka na oglednim plohama, a sve sa ciljem dugoročnog praćenja.
Krajem mjeseca jula 2022. godine projektni tim je obišao postojeće ogledne plohe, preuzeo prikupljene podatke i postavio dodatne instrumente. Takođe su postavljene i tri dodatne ogledne plohe u NP „Tara“, jedna na lokalitetu Trenica i dvije na lokalitetu Studenac. Time je ukupan broj oglednih ploha zaokružen na deset, od čega je šest u Bosni i Hercegovini (Republika Srpska) i četiri u
Republici Srbiji.

Nakon prošlogodišnjih požara ove godine je zabilježen znatno veći broj suhih i oborenih stabala, ali je na pojedinim lokalitetima takođe zabilježen i podmladak Pančićeve omorike.

Rad na terenu su organizovali voditelji projekta, RZZKIPN (Ana Ćurić, Dragan Kovačević, Darko Jovanić), uz podršku eksperata (Milan Mataruga, Đorđije Milanović) i partnerske organizacije Centra za životnu sredinu (Aleksandra-Anja Dragomirović). Terenski rad ne bi bio moguć bez podrške partnerskih preduzeća i institucija na čijem terenu se nalaze objekti istraživanja: JPŠ „Šume Republika Srpske“ i NP „Tara“. Posebno se zahvaljujemo kolegama koji su pružili podršku u radu i na lokalitetima koji su van njihovih radnih jedinica: Rajko Nikitović, Miroslav Baranac (ŠG „Panos“ Višegrad“), Miloš Mirković (ŠG „Sjemeć“ Rogatica), Velimir Čančar (ŠG „Maglić“ Foča), te kolegi Aleksandru Đuriću sa saradnicima iz NP „Tara“ za ukazano gostoprimstvo prilikom boravka u NP „Tara“.
U narednom periodu ćemo pristupiti obradi prikupljenih podataka te kroz naredne dvije godine trajanja projekta nastaviti pratiti i analizirati stanje i raditi na povezivanju upravljača staništa Pančićeve omorike, razmjeni znanja i preporuka za dugoročno održivo upravljanje ovom vrijednom drvenastom vrstom.